Segmenti PLM-a

PLM (Product Lifecycle management) tijekom svoje evolucije postepeno se prilagođavao potrebama tržišta (u svojim početcima ponajviše automobilskoj i zrakoplovnoj industriji). Prateći povijesni razvoj kronološki su se razvijale pojedini segmenti PLM-a. Najznačajniji su:

  • Upravljanje sastavnicama (eng. BOM (Bill of Material)) jedna je osnovnih funkcinalnosti PLM-a. Proizašla je iz potrebe inženjera da iz razvojnog ureda dostave korektnu sastavnicu proizvodnom uredu (zajedno s crtežima proizvoda). Povijesnim razvojem i potrebama industrije „obična“ sastavnica razvila se u inženjersku sastavnicu (EBOM (Engeneerign Bill of Material)), proizvodnu sastavnicu (MBOM (Manufacturing Bill of Material)), servisnu sastavnicu (SBOM (Service Bill of Material)),…
  • Upravljanje dokumentima (eng. PDM (Product Data Management)) upravlja sa životnim ciklusom ne samo CAD dokumenata nego prati i životni ciklus svih ostalih dokumenata koji se kreiraju tijekom cjelokuponog procesa razvoja proizvoda (tehnička dokumentacija tipa tehničkih zahtjeva proizvoda, radnih uputa, …)
  • Upravljanje promjenama (eng. Change Management) je sigurno jedan od najvažnijih segmenata PLM-a. O upravljanju promjenama počelo se promišljati usporedno s procesom upravljanja sastavnicama i dokumentima. Uz definirani proces životnog ciklusa nužno je definirati i proces kojima se definira način kojim dokumenti prolaze kroz promjene tijekom životnog ciklusa.
  • Upravljanje različitim CAD sustavima (eng. Multi-CAD Management) obuhvaća mogućnosti upravljanja različitim CAD sustavima (bilo MCAD (Mechanical CAD) bilo ECAD (Electrical CAD)). S vremenom CAD sustavi su postajali sve kompleksniji – omogućena je automatizacija-parametrizacija, kreirana je baza znanja, omogućena je kontrola kolizija više različitih CAD sustava,… Obzirom na kompleknost implementriranog sustava potreba za upravljanjem i kontrolom istoga se proporcinalno s vremenom povećava.
  • Upravljanje projektom/programom/portfoliom (eng. Project/Program/Portfolio Management) objedinjuje praćenje razvoja proizvoda od zahtjeva do „umirovljenja“ kroz predefinirane procese i logičan je smjer razvoja PLM-a. Vremenom su se projekti grupirali u programe a pragrami u portfolie organizacija.
  • Upravljanje zahtjevima proizvoda (eng. Requirements Management) podrazumijeva upravljanje sa svim zahtjevima dobivenih od kupca/naručitelja kroz cijeli životni ciklus razvoja proizvoda. Tijekom razvojnog ciklusa nerijetko se događa da se zahtjevi za proizvodom dopunjavaju. Konačni proizvod bi trebao zadovoljavati sve dogovorene zahtjeve. Zahtjevi bi trebali biti povezani s ostatkom dokumentacije i prolaziti integrirano kroz životne cikluse svih relevantnih dokumenata tijekom razvoja.
  • Upravljanje konfiguracijama proizvoda (eng. Product Configuration Management) je logična nadogradnja sve kompleksnijeg razvoja proizvoda. Današnji proizvodi (gotovo svi) mogu se proizvesti u različitim varijantama i konfiguracijama. U inženjerskom svijetu govori se o 150% BOM-u ili 150% sastavnici koja sadrži sve varijante i/ili konfiguracije proizvoda. Predefiniranim filterima jednostavno se mogu generirati pojedine varijante i/ili konfiguracije.
  • ….

Svaka od navedenih stavaki pojedinačno će biti obrađena u slijedećim blogovima.

Implementacija PLM-a

Implementacija PLM-a (Product Lifecycle Management) je uvođenje promjene u organizaciju. Današnje poslovanje opstaje ako je svjesno nužnosti promjene i ako zna upravljati s istom. Svaka promjena po svojoj prirodi izaziva otpor i potrebno joj je pristupiti pažljivo i planirano. Najvažniji posao menadžmenta kod uvođenja novog sustava unutar organizacije je jasna vizija implementacije (jasan smijer i jasan angažman) i nakon toga jasno definirana strategija implementacije (jasni i mjerljivi ciljevi s odgovorima na pitanje – kako postići definiranu viziju?). Implementacija je timski rad koji zahtjeva angažman i članova organizacije i konzultanata. Potrebno ju je pomno isplanirati i provoditi. Dobro definiranim procesima, ulogama i ciljevima implementacija PLM može proći bezbolno i učinkovito.

Da bi se kvalitetno definirala vizija i strategija implementacije potrebno je voditi računa o dvjema bitnim stvarima:

  • model podataka ne temelji se na mogućnostima sustava ili alata, već na vrsti poslovanja koje tvrtka obavlja
  • PLM omogućava učinkovit protok podataka kroz organizaciju; ne postoji vlasništvo nad podacima; radi se o odgovornostima za određeni sadržaj po fazama životnog ciklusa u kombinaciji s dijeljenjem

Operativno govoreći bitno je dobro razumijeti, definirati i dokumentirati:

  1. granicu i opsega PLM-a unutar organizacije – potrebno je uzeti u obzir kontekst uvođenja PLM-a unutar strukture organizacije
  2. osnovne principe PLM-a – tko, kada i kako pristupa određenim informacijama
  3. mogućnosti novih tehnologija s kojima se vrši implementacija – kako se nove tehnologije mogu iskoristiti za implementaciju PLM-a
  4. procese unutar organizacije – veza između ljudi-procesa-tehnologije mora biti jasna i prilagođena uvođenju novog sustava

Implementacija zahtjeva interdisciplinarne timove koji sustavno i s razumijevanjem pristupaju svakoj od četiri navedene točke prateći pri tome definiranu viziju. Sustav se uvodi postepeno, u fazama.

Najvažniji benefiti uvođenja PLM sustava (osim povećanja učinkovitosti i konkurentnosti organizacije na tržištu) možda je stvaranje nove kulture unutar organizacije i kvalitetnijeg i zadovoljnijeg radnog okruženja.