product lifecycle management

Biblija PLM-a – knjiga s kojom je započela moja PLM avantura

/ Inda Balagic / Leave a comment

Knjiga na koju se referiram u samom opisu profila i knjiga s kojom bih željela otvoriti ovo poglavlje u kojem opisujem meni bitnu literaturu je svakako knjiga John Stark-a – Product Lifecycle Management (Volume 2). Meni osobno je bila polazna točka istraživanja PLM-a.

John Stark je jedan od začetnika ideje PLM-a. Prema njegovim riječima ovu knjigu (kao i mnoge druge) napisao je iz potrebe da na jednom mjestu objedini sve pojmove koji se susreću u cjelokupnom procesu rada s PLM-om. Knjiga služi i kao edukacijski udžbenik na nekoliko sveučilišta.

U prvom dijelu autor pokušava odgovoriti na pitanja što je PLM, zašto je nužan, gdje i kada se koristi i na kraju tko i kako bi trebao sudjelovati u PLM-u. Tijekom cijele knjige autor pokušava u cjelinama sustavno odgovoriti na gore navedena pitanja.

Knjigu sam prvi put pročitala (tijekom ljetnog odmora) ali joj se stalno vraćam. Nisam još naišla na pojam u svakodnevnoj radnoj praksi koji knjiga ne opisuje. Na početku mi je uveliko pomogla da uopće shvatim koncept PLM-a i kako ga mogu aplicirati na moj svakodnevni posao. Obzirom da se veliki dio mog posla odnosi na savjetovanje knjiga mi je bila od neizmjerne pomoći pri postavljanju temelja ideje PLM-a.

Knjiga mi trenutno služi kao mala enciklopedija PLM-a – svaki put kada imam neko pitanje prvo se konzultiram s njom pa onda počnem istraživati bespuća interneta.

Meni je osobno trenutno najzanimljiviji dio vezan uz organizaciju i procese ali to je zato što je taj segment trenutno u fokusu mog posla i interesa.

Ono što bih svakako preporučila je poglavlja o proizvodu (Product) i podatcima proizvodima (Product Data). Obzirom da je proizvod fokus oko kojega se „vrti“ cijeli PLM, autor ga je opisao ne izostavivši niti jedan bitan segment proizvoda (od atributa koji ga opisuju preko verzija, revizija, varijanti, opcija pa do zahtjeva, strukture, arhitekture proizvoda, itd). Jedna od meni važnijih tema je svakako upravljanje podatcima (Product Data management). Veliki osvrt je dan na probleme koji se javljaju prilikom rada s podatcima. Meni je ovo poglavlje značajno pomoglo u mom svakodnevnom radu samim time što sam shvatila da organizacije diljem svijeta imaju slične probleme i potrebna su im slična (PLM) rješenja u njihovom poslovanju.

Svakako je topla preporuka početnicima kao i svima koji već dugi niz godina rade u PLM-u.

Upravljanje projektom/programom/portfoliom (Project/Program/Portfolio Management)

/ Inda Balagic / Leave a comment

Prema definiciji upravljanje projektom je primjena procesa, metoda, vještina, znanja i iskustava za postizanje specifičnih ciljeva projekta prema kriterijima prihvatljivosti unutar dogovorenih parametara. U praktičnom izričaju projekt je jedinstveni poduhvat s početkom i završetkom, proveden radi ostvarivanja zadanih ciljeva unutar zadanih ograničenja cijene, vremena, kvalitete, i očekivanja kupca / naručitelja. Upravljanje projektom ima konačne rezultate koji su ograničeni na ograničeni vremenski okvir i proračun.

Upravljanje s programom je proces upravljanja nekoliko povezanih projekata a upravljanje portfoliom je upravljanje s više programa s ciljem unapređenja rada organizacije.

Većina tvrtki u okruženju najčešće barata s procesima upravljanja projektima stoga je fokus ovog bloga upravo na toj temi.

Svaki projekt je u svom okviru jedinstven, ograničen budžetom, resursima i rasporedom, usmjeren prema provođenju opsega projekta.

Iz vlastite prakse mogu reći da je vođenje projekata zanat koji se usavršava sa iskustvom. Voditelj projekta je žongler s lopticama od kojih svaka loptica predstavlja opseg projekta (eng. Scope), plan projekta (eng. Schedule), budžet projekta (eng. Scope), resurse na projektu, rizike projektu, itd. Najvažniji posao voditelja projekta je da dobro balansira sa svim aspektima projekta tj da ne dozvoli da mu nijedna loptica ispadne iz ruke.

Postoje različite metodologije vođenja projekata, tzv „Waterfall“ metodologija, adaptivan metodologija, agilna metodologija, tzv „Six sigma“ metodologija, itd, i one se razlikuju o vrstama projekata kojima upravljaju i potrebama organizacije koja upravlja s projektima. Kod vođenja projekata bitno je odlučiti metodologiju rada, pravila i način postupanja na projektu, komunikaciju među članovima tima, način upravljanja rizicima i praćenja napretka na projektu i svih tih dogovorenih procedura se strogo pridržavati.

Osnovne prednosti projektnog vođenja za uspješnost projekta su svakako:

  • Skraćivanje životnog ciklusa proizvoda (PLM)
  • Sužavanje prostora za lansiranje proizvoda (i vremensko i financijski)

Vođenje projekata je vještina koja se kontinuirano razvija i uveliko može utjecati na životni ciklus proizvoda (PLM).

Upravljanje različitim CAD sustavima (eng Multi CAD Management)

/ Inda Balagic / Leave a comment

Postoje razni razlozi zašto se unutar organizacije pa čak i unutar istog odjela koriste različiti CAD sustavi (postoji potreba za funkcionalnostima koje ne zadovoljava samo jedan CAD sustav, postoji potreba rada s različitim dobavljačima koji koriste različite CAD sustave, različiti odjeli koriste različite CAD sustave – ECAD, MCAD, itd). Korištenje više CAD sustava unutar iste organizacije danas je više pravilo nego iznimka stoga se potreba za upravljanjem podacima različitih CAD sustava nameće kao nužnosti.

Neke od osnovnih prednosti upravljanjem podacima različitih CAD sustava s PDM (Product Data Management) su:

  • Centralizirano upravljanje svim CAD podacima
  • Centralizirano spremanje svih CAD podataka
  • Mogućnost korištenja drugih funkcionalnosti PLM-a (upravljanje sastavnicama, upravljanje izmjenama, upravljanje konfiguracijama, …) neovisno o kojem CAD sustavu se radi

Organizacije se susreću s velikim izazovom upravljanja podacima nekompatibilnih CAD sustava. Npr. Prilikom razvoja proizvoda kreira se velika količina podataka s različitim CAD sustavima.  U svrhu što kvalitetnijeg i bržeg plasiranja proizvoda na tržište svi sudionici procesa razvoja su primorani dijeliti svoje podatke o proizvodu s ostalim članovima tima.

Izazov kontrole i upravljanja takvim podacima, unutar organizacije, jedino se može riješiti definiranim sustavom upravljanja različitim CAD sustavima. Ovakav pristup osigurava jedinstveno mjesto istine tzv „single source of truth“.

Na tržištu postoje velik broj programskih rješenja s različitim metodologijama pristupa upravljanju različitim CAD sustavima. Svima je zajedničko da omogućavaju korištenja većine CAD formata koji se svakodnevno koriste u inženjerskim uredima. Najčešće omogućavaju otvaranje grafičke reprezentacije CAD modela, modifikaciju i mogućnost upravljanja s istim.

Najznačajnije prednosti uporabe MultiCAD sustava su:

  • Smanjenje vremena razvoja i plasiranja proizvoda na tržište
  • Optimiziran proces kreiranja, provođenja i praćenja izmjena
  • Mogućnosti korištenja postojećeg znanja organizacije

Organizacije u regiji su prepoznale potrebu za uvođenjem reda u svoje inženjerske urede koji koriste više različitih CAD sustava. Implementacije takvih sustava nikada nisu jednostavne ali su svakako nužne.

Upravljanje (inženjerskim) izmjenama

/ Inda Balagic / Leave a comment

Tijekom (inženjerskog) stvaranja proizvoda, ovisno o procesu u kojemu se proizvod nalazi, neminovno dolazi do potrebe do praćenjem izmjena (eng Change management). Pa tako od konceptualnog dijela stvaranja proizvoda, gdje se raspravlja o zahtjevima za proizvodom i eventualnim prototipom istoga, do samog razvojnog i proizvodnog procesa izmjene su više pravilo nego iznimka. Definirano, strukturirano i temeljito praćenje izmjena ključno je za kvalitetan ishod kreiranja novog proizvoda. Posljedice organizacija koje ne shvaćaju proces praćenja izmjena ozbiljno najčešće rezultiraju doradama, ne planiranim radim satima, „škartovima“, itd.

Neki od osnovnih pojmova (procesa) koji se javljaju u procesu praćenja izmjena su:

  1. Zahtjev za izmjenom (eng Change Request (CR)) kao proces se može javiti u bilo kojem od procesa stvaranja proizvoda (unutar i izvan organizacije). Osnovni koraci ovog procesa su zaprimanje zahtjeva, analiza zahtjeva, korektivan mjera (ako je ima) i zaključivanje zahtjeva. Korektivne mjere najčešće donose (kod velikih organizacija i promjena koje imaju značajni utjecaj na životni ciklus proizvoda) tzv Odjel za promjene (Change Control Bord (CCB)).
  2. Narudžba za inženjerskom izmjenom (eng Engineering Change Order (ECO)) je proces koji nastaje nakon pozitivno završene analize zahtjeva za izmjenom. Ako postoji opravdan razlog za izmjenom koji je odobren od strane CCB-a, zahtjev se prosljeđuje odgovorim timovima koji ga sprovode.
  3. Akcije promjene(a) (eng Change Action (CA)) je set aktivnosti kojima se opisuju potrebne radnje da bi se neka promjena izvela unutar ECO-a. Opisuju niz aktivnosti kojima se izvršava potrebna izmjena.

Svaki od navedenih procesa prolazi kroz svoje životne cikluse, ima svoje točno definirane izlazne i ulazne parametre, rokove za izvršenje kao i osobe zadužene za obavljanje pojedinih aktivnosti unutar procesa.

Ovisno o kompleksnosti organizacije, o kompleksnosti razvoja samog proizvoda i u konačnici o kompleksnosti izmjene i utjecaju na sam proizvod potrebno je voditi računa o jednom od navedenih procesa kojima se mogu pratiti izmjene. Možda najvažniji segment kvalitetnog praćenja izmjena je i njihova dobra dokumentiranost. Cijeli proces se čini dosta administrativno zahtjevnim – što svakako jeste – ali uštede u smanjivanju dorada, dodatnih radnih sati, „škartova“ i sl  mogu potaknuti organizacije da vode više računa o izmjena i praćenju istih.

Gdje pohranjivati podatke? – Filebase vs Database system

/ Inda Balagic / Leave a comment

Upravljanje s podacima javlja se kao jedan od bitnijih pokretača digitalizacije organizacija u okruženju. Kada se govori o razvojno-proizvodnim organizacijama, najveća količina informacija o jednom proizvodu (geometrija, sastavnice, verzije, revizije, …) u pravilu se nalazi u CAD datotekama (i datotekama koje direktno ili indirektno nastaju iz CAD-a). Najveći izazov je ostvariti adekvatnu komunikaciju među sudionicima u svrhu baratanja s pravovaljanim podacima. To je u početcima i bila nit vodilja kreiranja PDM (Product Data Management) sustava. Zadatak je bio informacije iz CAD datoteka inženjerskog ureda što točnije dostaviti u sve prateće odjele koji sudjeluju u životnom ciklusu jednog proizvoda (npr nabava, tehnologija, proizvodnja,…). Prvotno se zahtjev rješavao dostupnom tehnologijom – Filebase sustavom.

Sustav datoteka (Filebase system) je u osnovi način raspoređivanja datoteka na mediju za pohranu koji organizira datoteke i pomaže, po potrebi, u dohvaćanju istih. Sustavi datoteka mogu biti grupirani u direktorije. Sustavom datoteka mogu se izvoditi operacije poput upravljanja, imenovanja datoteka, davanja pravila pristupa itd. Glavni nedostatak Filebase sustava je ekstremna nesigurnost sustava (datoteke se mogu lako prebrisati, oštetiti ili zagubiti), posebno ako je potrebno omogućiti velikom broju korisnika pristup istim podacima.

Organizacije se mijenjaju i rastu, samim tim zahtjev za upravljanjem podacima je sve kompleksniji. Jedan od velikih izazova je i pitanje zajedničkog rada i kolaboracije više odjela na velikom setu međusobno povezanih podataka koji opisuju životni ciklus jednog jedinog proizvoda. Mogućnost pristupa jedinstvenoj verziji istine (eng „single version of the truth“) u isto vrijeme omogućava i kolegama u razvoju, tehnologiji, proizvodnji, kvaliteti i drugim odjelima pristup relevantnim podacima o proizvodu. Tim zahtjevom kao i mnogim drugim zahtjevima zadovoljava sustav upravljanja bazom podataka.

Sustav za upravljanje bazom podataka (Database system) u osnovi je softver koji upravlja prikupljanjem povezanih podataka i dohvatom istih. Pruža odgovarajuće sigurnosne mjere za zaštitu podataka od neovlaštenog pristupa kao i mehanizme za oporavak i izradu sigurnosnih kopija.

Neke od prednosti baze podataka naspram sustava datoteka:

  • kontrola pristupa (mogućnost višestrukom pogleda na podatke)
  • sigurnost (omogućena kompletnost ažuriranja, kontrola korektnosti, log datoteke, backup i recovery, …)
  • jednostavnost održavanja, paralelni rad
  • sprečavanje redundancije podataka
  • učinkovita manipulacija podacima, …

Iz vlastitog iskustva dugogodišnjeg korisnika Filebase sustava prelazak na Database sustav tijekom rada u inženjerskom uredu prelazak nije bio jednostavan. Svaka promjena (pa i ova) je zahtijevala određen vremenski dio prilagodbe na „novo“ i „drugačije“. Iz današnje perspektive teško mi je i zamisliti da bi opet trebala razmišljati o tome gdje sam spremila datoteke, koja je zadnja verzija, da li sam nešto „pregazila“, itd. Danas o tome računa vodi Database sustav.

Implementacija PLM-a

/ Inda Balagic / Leave a comment

Implementacija PLM-a (Product Lifecycle Management) je uvođenje promjene u organizaciju. Današnje poslovanje opstaje ako je svjesno nužnosti promjene i ako zna upravljati s istom. Svaka promjena po svojoj prirodi izaziva otpor i potrebno joj je pristupiti pažljivo i planirano. Najvažniji posao menadžmenta kod uvođenja novog sustava unutar organizacije je jasna vizija implementacije (jasan smijer i jasan angažman) i nakon toga jasno definirana strategija implementacije (jasni i mjerljivi ciljevi s odgovorima na pitanje – kako postići definiranu viziju?). Implementacija je timski rad koji zahtjeva angažman i članova organizacije i konzultanata. Potrebno ju je pomno isplanirati i provoditi. Dobro definiranim procesima, ulogama i ciljevima implementacija PLM može proći bezbolno i učinkovito.

Da bi se kvalitetno definirala vizija i strategija implementacije potrebno je voditi računa o dvjema bitnim stvarima:

  • model podataka ne temelji se na mogućnostima sustava ili alata, već na vrsti poslovanja koje tvrtka obavlja
  • PLM omogućava učinkovit protok podataka kroz organizaciju; ne postoji vlasništvo nad podacima; radi se o odgovornostima za određeni sadržaj po fazama životnog ciklusa u kombinaciji s dijeljenjem

Operativno govoreći bitno je dobro razumijeti, definirati i dokumentirati:

  1. granicu i opsega PLM-a unutar organizacije – potrebno je uzeti u obzir kontekst uvođenja PLM-a unutar strukture organizacije
  2. osnovne principe PLM-a – tko, kada i kako pristupa određenim informacijama
  3. mogućnosti novih tehnologija s kojima se vrši implementacija – kako se nove tehnologije mogu iskoristiti za implementaciju PLM-a
  4. procese unutar organizacije – veza između ljudi-procesa-tehnologije mora biti jasna i prilagođena uvođenju novog sustava

Implementacija zahtjeva interdisciplinarne timove koji sustavno i s razumijevanjem pristupaju svakoj od četiri navedene točke prateći pri tome definiranu viziju. Sustav se uvodi postepeno, u fazama.

Najvažniji benefiti uvođenja PLM sustava (osim povećanja učinkovitosti i konkurentnosti organizacije na tržištu) možda je stvaranje nove kulture unutar organizacije i kvalitetnijeg i zadovoljnijeg radnog okruženja.

Povijest PLM-a

/ Inda Balagic / Leave a comment

Prema Gartner-u PLM (Product Lifecycle Management) je filozofija, proces i disciplina koja uz pomoć programskih rješenja upravlja produktom (proizvodom) kroz sve faze životnog ciklusa od koncepta do umirovljenja.

Povijesno promatrano PLM je proizašao iz PDM-a (Product Data Management) osamdesetih godina prošlog stoljeća. Slika niže prikazuje povijesni razvoj u fazama:

Ideja uvođenja PLM-a (kao i bilo kojeg informatičkog sustava) je poslovno orijentirana. U prvim fazama se pokušalo smanjiti troškove izrade inženjerskih podataka – organizirani PDM, upravljanje promjenama, sistematizacija standardnih dijelova,…

S vremenom je javila potreba za unapređenjem postojećih sustava s kojima se omogućavalo upravljanje sa sastavnicama (bilo inženjerskim bilo proizvodnim), potreba za upravljanjem sa zahtjevima i promjenama, potreba za povezivanjem i kolaboracijom više različitih CAD alata kao i definicijom ERP-PLM veze. Sva ta unapređenja rezultirala su PLM-om 2.0.

Sredinom devedesetih industrija se ubrzano razvijala i vrijeme isporuke proizvoda na tržište se počelo drastično smanjivati. Sustavno programsko i projektno vođenje omogućilo je bolju organizaciju i smanjenje vremena izrade proizvoda. Javila se potreba za dodatnim informatičkim sustavima (ALM, MES,..) i njihovom integracijom s PLM-om u svrhu zajedničkog upravljanja životnim ciklusom proizvoda. Počelo se kreirati okruženje za Cloud servise. Sve to rezultiralo je PLM-om 3.0.

Trenutno smo duboko ušli u fazu PLM-a 4.0. Cloud, BI (Business Intelligence), Dashboards, sve su to pojmovi koje svakodnevno susrećemo kako u privatnom tako i u poslovnom životu. PLM 4.0 drži korak s novim tehnologijama stalnim nadogradnjama, poboljšavanjima i integracijom sa svim sustavima unutar procesa pojedinih organizacija.

Ono što nas čeka je siguno PLM 5.0 sa svim izazovima industrije koji su pred nama.